Kada riba najbolje grize
Blagi porast vode, pad temperature i porast količine kisika
u vodi predstavljaju idealne uvjete za ribolov. Zimi, u kombinaciji niskog
vodostaja i niskih temperatura šanse za ulov su minimalne, a riba se obično
aktivira pred porast vode i po nešto toplijem vremenu. Ljetni porast vodostaja
praćen kišom koja rashlađuje vodu ili topla zima sa povišenim vodostajem daju
izvanredne šanse za ulov. Takve situacije ne treba propuštati, jer ulov može
biti iznenađujuće bogat. Kod određivanja ribolovne pozicije ili mjesta prema
oscilacijama vodostaja veoma je bitno pratiti vodostaj cijelim tokom rijeke,
uključujući i vodostaj pritoka ..
Osnovno pravilo je da je na rijeci dobro pecati u dane kada
je njena pritoka u opadanju, ali je ipak prvi dan opadanja te pritoke idealan
za ribolov. Nešto najgore što nas može
zadesiti u ribolovu je prvi dan porasta pritoke. Tada ona praktično ukroti i
pomjeri maticu rijeke u koju se ulijeva.
Kada porast pritoke traje nekoliko dana, šanse za ulov su veće jer je
prošlo dovoljno vremena da se riba privikne. Oscilacije vodostaja na rijeci
znatno utječu i na uspjeh ribolova na zatvorenim ili poluotvorenim vodama
(barama i kanalima) oko rijeke. U barama i kanalima oko Save , štuka će
najčešće reagirati na oscilacije vodostaja. Sve dok voda opada štuka će odlično
raditi, ali ukoliko dođe do porasta vodostaja, ona će prestati sa radom. Odavno
su prošla vremena kada je većina ribolovaca kući nosila pune čuvarice. Količina
ribe u rijekama i jezerima se smanjila zbog
velikog broja ribića i zbog
utjecaja čovjeka na vodene tokove pa se dešava da mrijest određenih vrsta riba
ne uspije i nekoliko godina zaredom. Poseban
problem predstavljaju ribokradice koje nelegalno postavljaju mreže, koriste
eksploziv ili struju prilikom ribolova pri čemu strada i veliki broj mlađi.
Zagađenja od strane tvornica koje ispuštaju otrovne otpadne vode izravno u
rijeke su posebna priča, a zakonske konsekvence koje su predviđene za
počinitelje su toliko blage da se nitko i ne obazire na njih. Zbog svega toga,
za uspješan ribolov nije dovoljna samo dobra i skupa oprema, imati svoje
omiljeno mjesto, poseban recept s tajnim sastojcima za mamac već je neophodno
da ribolovci budu dobri znalci i mnogo
drugih faktora koji utječu na to da li riba grize ili ne. Jedan od uvjeta koji utječe na aktivnost ribe
svakako je i vrijeme i često je upravo ono odlučujući faktor prilikom pecanja.
Utjecaj kiše, grmljavine, vjetra ... Promjene meteoroloških uvjeta ribe
izuzetno dobro osjećaju i predosjećaju njihov nailazak. Nagla zahlađenja, otopljenja,
kiša vjetar ..., čimbenici su koji svojim djelovanjem čas nagrađuju ribolovca
bogatim ulovom, a ponekad dovode do očaja. Iskustvo govori da jaka kiša u prvom
trenutku negativno utječe na uspjeh u ribolovu, ali ako traje kratko ili oslabi
tako da samo po koja kapljica pada na površinu vode, uspjeh je zagarantiran.
Kiša može prisiliti smuđa da se hrani nešto ranije nego prethodnih dana, kada
je vrijeme bilo vedro, a površina vode ravna kao staklo. Kišne kapi koje padaju
na vodu rashlađuju njenu površinu i obogaćuju je kisikom. Sitna bijela riba
izlazi prema površini, pa je grabljivica primorana da se hrani u gornjim
slojevima. Treba napomenuti da kiša pozitivno utječe na ribolov na opisan način
samo tijekom ljeta i rane jeseni. Vjetar je, ovisno o smjeru, nekad presudan, a
povremeno samo pomoćni faktor o kojem ovisi uspjeh ribolovca. Vjetrom
namreškana površina vode čini ribolovca manje primjetnim, a smuđa manje
opreznim. Tada ova grabljivica obično počinje lovi nešto ranije nego što je to
bio slučaj u danima bez vjetra. Njegova prehrana tijekom vjetrovitih dana
odvija se najčešće u priobalnom pojasu. Prejak vjetar ili oluja praćena
grmljavinom u početku negativno utječu na ribolov, jer je tada riba uplašena,
prestaje s prehranom i bježi u zaklone. Iznimka je jedino neustrašivi som.
Nakon prestanka oluje i kada grmljavina utihne može se uočiti velika aktivnost
ribe po glatkoj površini vode.
Sitna riba tada kreće ka gornjim slojevima, koji
su bogatiji kisikom i hranom, koju je vjetar nanio. Ni smuđ ne propušta ove
prilike za dobar obrok, pošto je njegov plijen tada manje oprezan. Zimi je
jedino južni vjetar, koji donosi stabilno i toplije vrijeme dobar znak i
odličan pomoćnik ribolovcima. Vjetrovi svih drugih smjerova, a osobito
sjeverozapadni, izuzetno negativno utječu na uspjeh u zimskom ribolovu smuđa.
Zaključak je sljedeći: Ono što ljeti predstavlja pogodnost i obećava bogat
ulov, zimi obično transformira u ograničavajući faktor u ribolovu. Primjerice,
sjeverni i sjeveroistočni vjetar koji je nepovoljan preko zime, ljeti je
odličan saveznik ribolovaca. U jesenskom razdoblju najpovoljniji je jugoistočni
vjetar.
