Pripada obitelji ljuskavki (Sparidae) a znanstveni joj
je naziv Oblada melanura. Naraste do 30 centimetara dužine i do 0,60 kilograma
težine. Srednja lovna težina joj iznosi 0,10 kilograma. Mrijesti se u mjesecu
lipnju i u prvoj polovici srpnja. Rasprostranjena je po cijelom Jadranu do 70
metara dubine, pogotovo oko brakova te na kamenitom i hridinastom dnu ili
neposredno nad njim na dubini od 7 do 30 metara. U rekreacijsko - sportskom
ribolovu se najčešće se lovi panulama, štapovima tipa bolonjez ili match ,
odmetima lagane konstrukcije i plivajućim povrazima iz brodice. Debljina uzica,
vrste materijala i veličina udica za lov ušata štapovima i odmetima iste su kao
kao i kod panula na lov ušata.
Ušata je prisutna gotovo svuda u
Jadranu, u priobalnom moru i oko brakova. Obitava nad kamenitim, šljunkovitim
dnima i onima obraslim travom. Voli čisto more pa rijetko zalazi u veće luke.
Tijekom svibnja najčešće se zadržava u slojevima između 8 i 25 metara, ali
nikad na samom dnu, nego na "pola dna" ili čak na morskoj površini,
kamo će brzo isplivati privučena primamom. Zato je ušate najbolje udičariti iz
plovila na pozicijama čiju udaljenost od obale određuju morske struje i
spomenute dubine. Još je bolje ako se u blizini lovnog područja nalazi dno koje
naglo ponire u dubinu od 50 i više metara. Dalje od obale, ušate rado obitavaju
samo nad brakovima, posebice ako je njihov vrh kamenit, a padine obrasle
visokom travom. Iako je jedna od najbrojnijih i bez konkurencije najpohlepnija
riba u našem moru, ušata je relativno rijedak plijen špinera. Love je samo
majstori, jer se sjajno služi svojim krupnim očima i bočnim prugama, te bistrom
glavom. Ušata je uvijek gladna, vječito u potrazi za hranom, bilo kao
grabljivica u lovu na gavune i druge sitne morske organizme. Ušate
u proljeće maksimalno pojačavaju ishranu radi prikupljanja snage za mrijest
tijekom lipnja i prve polovice srpnja, pa se s prvom svibanjskom mjesečinom
može očekivati uspješan, čak i obilat ulov ušate.
Zato je ušatu varalicom najlakše
prevariti pri slaboj vidljivosti, zamućenom moru ili, još lakše, noću. Mrkli bi
mrak bio za to najpogodniji da nije izdajničke ardure, svjetlucanja mora koje
je najintenzivnije noću bez mjesečine, posebice oko tankih predmeta u moru,
poput najlona i udica, te bliže površini, gdje se ušate najviše zadržavaju.
Zato se uspjeh u lovu na ušate može očekivati samo noću s mjesečinom. A po
mjesečini su i najjači kurenti, što također pridonosi uspješnijem lovu ušata. Ušate je najbolje loviti kad ima valova u pjeni .. mali
silikonci , spora prezentacija uz tvičanje.
Ribolov nije
samo lov ribe nego jedno veliko opuštanje i bijeg od svakodnevne nervoze i što
ja znam od čega sve ne..., ali ipak smo krenuli da nešto ulovimo?
Lako ćemo ih uloviti par komada, ali prvo treba
zadovoljiti nekoliko uvjeta. Najbolje vrijeme za ribolov na ušate je za
trajanja vjetrova (južina, maestrala, burina), rano jutro i još bolje predvečer.
Teško, vrlo teško ju je uloviti po bonaci. Glavni najlon ne bi trebao prelaziti
0,20mm.
Za varaličarenje ušate koriste se wobbleri
dužina cca. 5cm te razni silikonci. U principu varalice su iste kao i kod
špinanja brancina samo treba koristiti manje veličine. Pri tom možete krenuti
sa srebrno zelenim imitacijama gavuna i sličnim svjetlijim varalicama (u nekoj
literaturi ćete naći podatak da je bijela boja najbolja), a od silikonaca su se
dobri pokazali oni sa srebrnim šljokicama i sličnim holografskim elementima. Varalice
pri priobalnom špinanju ušate ce
nerijetko napasti kanjac ili pirka. Najbolje pozicije za odbacivanje i privlačenje
varalica jest vrh lukobrana, gdje se lome morske struje i gdje uvijek ima sitnih
riba, a time i grabljivica. No, dobro je špinati šetnjom duž gatova. Varalice je dobro provući
neposredno oko usidrenih plovila, jer ispod njih su veoma cesto neke ribice u
zasjedi, posebice oko kormila i propela. Oko krma brodova može se provući
varalicu ali ako ciljamo samo ušate u pristaništima onda samo u brazdi broda
koji pristaje ili isplovljavaju.
Mjesta na kojima se često
lovi dobro je povremeno neko vrijeme napustiti, da se jata ušata ¨odmore¨ i
zaborave nestanak jedinki. Treba naime napomenuti da ušate postaju vrlo oprezne
i teže primaju ponuđenu
Štap za špinanje dužine do 3 m i lagana
špinerska rola sa plitkom špulom su dobar izbor. Cijene opreme mogu biti
različite i pri tome treba paziti da pribor bude kvalitetan i čvrst. Iako
špinerska oprema izgleda sitna i lagana u odnosu na druge tehnike lova ona mora
biti čvrsta jer njom se izvlače i veći primjerci riba, a o njenoj kvaliteti
ovisi i daljina izbačaja varalice kojom se lovi.
Najlon za špinanje treba biti što tanji,
ali opet ne treba ići ispod nekih dimenzija jer postoji mogućnost hvatanja veće
ribe (recimo brancin) pa nije loše taj griz i realizirati i pri tom ne izgubiti
ne baš jeftinu varalicu.Za ušatu se koriste debljine do maksimalno 0,20 mm i to se pokazalo kao optimum jačine
najlona i daljine izbačaja. S većim debljinama će vam se i daljina zabaca
značajno smanjiti jer radi se o varalicama težine par grama. Varalicu vežite
direktno na najlon i to stegnutim čvorom ukoliko varalica ima naprijed pomičnu
alkicu . Možete koristiti i kopčice za brzo izmjenjivanje, u svakom slučaju na
vama je da lovite i nađete svoju najbolju kombinaciju.
Slavni Giorgio Dapiran nazvao ju
je Mediteranskom piranjom. Jato ušata u cjelini predstavlja velikog i brzog
grabežljivca koji proždire sve što se kreće, pa čak i kukce koji lete uz samu
površinu. Najčešće love noću, intenzivno za vrijeme punog mjeseca, no neće
preskočiti hranjenje ni po danu. Moglo bi se reći da u nekim krajevima
priobalja - pogotovo u lukama gdje se vole zadržavati i loviti u samom viru
koji stvaraju propele velikih brodova, ušata ima tzv. "fakultetsku
izobrazbu". Na to ukazuje i njeno drugo narodno ime, Očada - obdarene su
velikim očima i savršenim vidom pa mogu razlikovati ješku na udici od hrane
koja nije vezana ni najtanjim najlonom. Dobro vide i iznad mora pa ih je vrlo
teško uloviti ako vas ugledaju kako stojite na obali, trebate biti dobro
sakriveni inače od ulova najčešće nema ništa. Ušate žive po cijelom Jadranu, od
zatvorenih uvala do najisturenijih plitkih brakova i otoka. Jednako vrijeme
provode na pučini, u blizini obale ili braka te u rupama koje im služe kao
utočište. Narastu i do 1 kg težine, a takvi primjerci stari su i preko 10
godina.
