Som u proljece

Naš som (Catfish)  spada u obitelj somova i razlikujemo četiri vrste. Sve rastu manje od našeg europskog soma. Ovdje treba dodati i nezaobilaznog BULLHEAD-a ili cvergla po naši, koji uvijek nađe naš mamac prije ostale ribe. Poznati ribolovci na soma  kažu da je najbolje vrijeme za lov ove ribe kad god imate vremena. Znaci hrani se cijelog dana i noćci. Ipak večernji i noćni sati su bolji od danjeg  svjetla. Po danu se može naći u sjenci dokova, drveća, ili u sjenci visoke obale.

Proljeće poslije mrijesta je najbolje doba godine za lov. To je obično krajem svibnja ili početkom lipnja, a ovisi i od geografskog položaja na kojem se nalazi voda na kojoj lovite. Može se naći i u rijekama i jezerima.

Proljetno ludilo slatkovodnih nemani

Savršeno opremljeni svim osjetilima somovi s lakoćom nalaze plijen, napadaju ga žestoko i izuzetno precizno, a žrtvama ne ostavljaju ni najmanju šansu

Ako je temperatura vode povoljna, najveće slatkovodne grabljivice još u ožujku počinju se intenzivno  hraniti  i pripremaju za predstojeći mrijest. Iscrpljeni od dugog zimskog posta, somovi će rado nasrnuti na sve što im se učini pogodnim za jelo, ali se neće upuštati u jurnjavu za plijenom, već će ga vrebati iz zasjede  u neposrednoj blizini plićaka, sprudova, travnatih zona i ostalih mjesta gdje se u proljeće prvo okupljaju jata bijele ribe.

Već u travnju situacija se drastično mijenja. Čim  ženke u pratnji čitavih jata mlađih mužjaka nađu mjesta pogodna za mrijest i naprave "bračna" gnijezda, somove obuzme svojevrsno ludilo. U narednih nekoliko dana  masakriraju  sve što pliva u njihovoj blizini. Napadaju žestoko i precizno i ​​žrtvama ne ostavljaju ni najmanju šansu. Međutim, zbog svoje proždrljivosti  i sami somovi tada postaju izuzetno lak plijen. Zbog činjenice da se u jednom danu može uloviti i više krupnih komada soma, ribolovci u travnju doslovno opsjedaju obale. Neki čak i uzimaju godišnje odmore kako bi u pravo vrijeme bili na pravom mjestu.

U proljetnom lovu na ovog predatora najbolje su se pokazale varalice sa snažnim vibracijama - teške "žlice", velike silikonske glavinjare, tvisteri i šedovi, ali i vobleri, pogotovu oni kruškastog oblika i sa ugrađenom "zvečkom".

Mada majstori vararičarenja neprestano lome koplja oko najubojitije varalice za soma u ovo doba godine, većina tvrdi da su ipak najefikasnije "žlice" svjetlije boje i težine veće od 30 grama. Ako se ove varalice nepredvidljivo vode - sa naglim promjenama smjera, iznenadnim ubrzanjima, ili zastojima u povlačenju, one bljeskaju i stvaraju takve vibracije da somovi jednostavno ne mogu im odoljeti. Duguljaste "žlice" idealne su za okomito vođenje kroz virove , jake riječne struje ili tik uz podvodne prepreke, dok su široke pravi izbor za pretraživanje srednjih slojeva vode, sprudova ili travnatih dijelova.

Špinerski  majstori za ribolov soma  kažu da je najbolje da se "žlice" zabacuju visoko  i da jako pljusnu kada padnu na vodu, pošto taj zvuk privlači somove. Ako se lovi na rijeci, varalicu treba povlačiti pod kutom od 45 stupnjeva u odnosu na obalu.

Silikonske varalice su zbog svoje lovnosti, ali i niske cijene postale nezamjenjive za lov na zakrčenim terenima s dosta podvodnih prepreka. Njihov mekan i pokretljiv rep odlično radi i pri sporom povlačenju. Za lov soma u rano proljeće najbolje su se pokazali glavinjare, veliki šedovi i tvisteri drečavih boja, opterećeni težim olovnim glavama.

U ovo doba godine somovi se uspješno mogu loviti i na žive mamce (gliste, pijavice, žabe, ribe), ali i na riblje filete.

Kako i gdje pronaći soma


Lov soma je specijalnost samo nekih ribiča. Iako Neki ribiči , iako love na vodama gdje ima soma, nisu ga niti vidjeli, a sve zbog krive tehnike ribolova. Som ne spada u ribu s posebnom inteligencijom, što je mišljenje svih ribolovaca soma. Trik je zapravo u tome što ga je puno teže pronaći nego uloviti. Dodatna teškoća je što kod soma postoji razlika među razdobljima kad intenzivno pliva vodom u potrazi za bilo čim jestivim i razdobljima kada skriven potpuno miruje. Ronioci koji su ga imali prilike vidjeti u tim razdobljima 'odmora' pričaju kako leži potpuno nepokretan i ne reagira čak ni ako ga se oprezno dotakne rukom . Dakako, pretraživanje vode u ronilačkoj opremi ne bismo vam preporučili, no neke druge metode i spoznaje u traženju somova mogu bitno unaprijediti vaš ribolov.


Danju po dubinama

Som ne voli svjetlo. Danju se drži dubina do kojih najteže dopiru sunčeve zrake, potkopanih obala i drugih zaklona od stijena, granja, panjeva ili vodene vegetacije. Tu ponekad vreba plijen iz zasjede, ali najčešće miruje. Samo u posebnim prigodama i na nekim vodama som će biti aktivan danju kod niskog vodostaja i vedra sunčana vremena. Izljevi kanalizacije, podnožja većih slapova, stjenoviti kanali te najdublje rupe pune grana i panjeva mjesta su gdje ponekad vrijedi pokušati prirodnim mamcem na dnu ili dubokoronećom varalicom. Naglo zamućenje vode i porast vodostaja u rijekama primaći će soma bliže obali i često ga potaknuti na hranjenje. Stara je priča s naglim padom tlaka i grmljavinom koja diže 'brka' sa spavanja jednako kao i popularna bućka. Znalačko lupanje ovom napravom podići će soma iz dubokih virova danju, čak i za najvećih ljetnih vrućina. Idealno je ako iskustvo i ribarsku tradiciju bućkanja uparite s dobrim sonarom koji će vam pokazati sve riblje likove koje se pojave pod čamcem. Ako ih i ne ulovite isprve, znat ćete da su tu i pokušati ponovno. 

Noću bliže površini

Kad padne mrak situacija se mijenja. Som tada plivat će bliže površini, prilazi obali ulazeći u plićake, brzake, pod slapove gdje aktivno progoni manje ribe i druge životinje. Lovite li noću, dobro slušajte. Glasno špricanje manjih riba, pljuskanje ili podmukli zvuk gutanja, vrlo nalik zvuku od udarca bućke, odat će vam gladnog 'brka' u akciji. Dobacite li mu u tim trenucima površinsku varalicu, često će je zgrabiti bez oklijevanja. Ima noći kada i somovi rade u skupinama. Iako ih nigdje u literaturi ne opisuju kao jatnu ribu, iskustva mnogih ribiča s različitih voda potvrđuju kako oni ponekad organizirano opkoljavaju jata sitne ribe, slično kao boleni danju . U trenucima kada prvi pljusne, akciji se priključe i ostali. Iza prve linije manjih somova često se šuljaju i oni najveći koji ne vole društvo. Zapravo, pravilnije je reći da 'društvo' ne voli njih, jer nađu li se u prilici mogu progutati i manje pripadnike iste vrste. Ako se som noću ne čuje, ne znači da nije blizu. Noćna zamka na soma, tvrde znalci, postavlja se uvijek bliže površini, a cilj je da živa riba mamac bućkanjem i valovima signalizira prisutnost plijena. Vežite svoju postavu za trsku, granu nadvitu nad vodom ili razvucite najlon poprijeko rijeke ili jezera i čekajte. a dnu lovite uz samu obalu na izlazima iz dubina perifernim dijelovima terena na kojem ste danju otkrili somove u mirovanju. Varalicom noću lovite bliže površini, najbolje na prijelazima pliće i brže vode u dubinu ili uz samu obalu obraslu granjem.

Nesumnjivo (naš obični Silurus glanis) som je naša najveća slatkovodna vrsta, koja nastanjuje nizinske vode Hrvatske. U literaturi se spominje da je som najveća europska slatkovodna vrsta i da može narasti i do tri metra dužine s težinom od 250 do 300 kg (Petković, "Sve o ribolovu"), pa i više od 300 kg i do 5 metara dužine ("Ribarstvo", grupa autora, str. 159). I Brehm u "Životu životinja" navodi da nerijetko naraste u dužinu od tri metra, a da može biti težak od 200 do 250 kg.  M. Đonić u knjizi "Riblji svet" navodi da je "jedan alas, na Odri, uhvatio soma teškog 400 kg i dugačkog oko 5 metara". Na žalost, kada su u pitanju tako veliki primjerci soma, daljnjih,podrobnijih podataka o ulovu, kada je ulovljen, na što, kada i tko je bio sretni ribolovac – nema!

Prema pouzdanim i dostupnim podacima iz tog vremena, najvećeg soma na ovim našim prostorima, ulovio je Franjo Bihler, na udicu, 1938. godine. Taj ribar iz Zemuna, ulovio je krajem travnja te godine, na ušću Save u Dunav, kod malog Konjskog otoka, sominu od 147 kg. Ostalo je zabilježeno da je som zagrizao na manjića teškog 150 grama, kojeg je na udicu postavio Franjo. Još većeg soma, teškog 152 kg, uginulog, pronašli su ribari kod Beljarice iznad Zemuna, 1945.  Postoji zapis, ali ne provjeren, da su na Kazuku, kod Apatina, ribari, 3. travnja 1958. ulovili u bubanj (ribarski alat) soma od 208 kg. Inače, uz ribare i njihove registrirane ulove vezani su najpouzdaniji podaci, s kraja 19. i početka 20. stoljeća, vezani uz ulove kapitalnih somova. Tako je i Brane Crlenjak u svojoj knjizi "Ribolov u Vukovaru kroz stoljeća" zabilježio neke ulove s Dunava s kraja 19. i početka 20. stoljeća.  Iz "Odborske knjige" ribarskog ceha, koja počinje 1871. godine, a završava 1940. može se vidjeti kako su velikim alatom – laptaše u rano proljeće, kada snijeg okopni, a led krene Dunavom, ribari lovili soma. "Govorili su da led pokrene ukrtožene somove" - piše Crlenjak. Samo sam jednom u životu vidio, kada su se ribari vratili s laptarenja, ulovljena tri velika soma; jedan je težio 90 kg, a ona dva manja svaki po 70 kg. Crlenjak je slikom i imenom i prezimenom zabilježio tako somove ribara Johana Živkovića, teškog 80 kg i ribarskog para F. Banovaka i S. Molnara, teškog ravno 100 kg.

Dakle, ni tih davnih godina, kada je, što se danas smatra, velikih somova bilo više u našim velikim rijekama, ulovi teži od 70 kg bili su prava rijetkost.

Som se pokazao kao veoma izdržljiva riba, pa se dosta ove ribe ulovi svake godine, a među njima i na desetke kapitalnih komada. Dok su nekada o kapitalcima dokazi bili ulovi ribara, danas su to oni sportskih ribolovaca. Sportaši uglavnom na udice love manje primjerke, one do 20 kg težine. To se prije svega odnosi na ribolov umjetnim mamcima: varalicama, spin tehnikom, iako i tu ima nevjerojatnih ulova, poput soma od 75 kg, kojeg su 2007. na vobler Ružno pače, na Vranskom jezeru ublinkali i savladali Željko Šumatić i Kristijan Kralj. Uz malu pomoć čamca. Naime, tog 26. rujna 2007. ovaj je dvojac, oko 9,30 sati panulao čamcem po Vranskom jezeru. Teškim spin priborom vukli su, veslajući, za čamcem prepravljeni (ojačani s jačim udicama) vobler Ružno pače. Borba sa somom trajala je oko sat i pol. U tom vremenu prijatelji su se izmjenjivali na štapu. Na kraju je som spremljen u čamac pomoću jake i dugačke kuke. Na velikoj Pfluger roli, na SPRO stogramskom štapu dužine 3,60 m, bila je namotana upredenica promjera 0,40 mm tvrtke Cormoran, pa je ovakav som mogao biti savladan sportskim priborom. Inače, Kristijan Kralj je sin, na žalost pokojnog Željka Kralja, poznatog hrvatskog ribolovca, koji još uvijek drži hrvatski rekord, kad je u pitanju som, ulovljen na sportski način. Željko je, naime, također na Vranskom jezeru, ali na kedera, 1985. ulovio soma od 103 kg. O tome je pisala sva tadašnja jugoslavenska štampa, a u natječaju magazina Vikend, ulov je nagrađen Zlatnom udicom.

Ribolov na kapitalnog soma postao je posljednjih petnaestak godina veoma popularan diljem Europe i za cijelu kastu ribolovaca – somolovaca. Teško ih je opisati, ali zajedničko im je da ih, osim soma, i to onog kapitalnog ništa drugo ne zanima. Uz to somove, love, slikaju i puštaju natrag u vodu. Najomiljenija odredišta su im trenutno rijeke u Španjolskoj i Italiji (Po), te delta Dunava u Rumunjskoj. Posljednjih nekoliko godina organiziraju se i ture na rusku Volgu. Na žalost, Hrvatska još nije iskoristila svoje mogućnosti u tom dijelu ribolovnog turizma.

Kada je šaran u pitanju nešto je napravljeno, ali kada je o somu riječ, onda ništa

Lovostaj na soma završava 15. Lipnja!!